Život nakon turizma

08/10/2018

Novosti

U utorak, 16. listopada u 19:00, u sklopu ovogodišnje radionice “Interakcije 2018 — Život nakon katastrofe”, u atriju Galerije umjetnina u Splitu otvara se instalacija “Život nakon turizma”.

(spekulativna) instalacija / marikultura / istraživanje / izložba / edukacija

Vrijeme “Antropocena” (ili „Kapitalocena“) više nego ikad u ljudskoj povijesti otvara mogućnosti za ekstremne scenarije i to ne u dalekoj, već u bliskoj budućnosti, sredinom 21. stoljeća. Namjera projekta je kroz spekulativni dizajnerski pristup (tzv. Mediteranski spekulativni pristup) ponuditi moguće alternativne scenarije očekivanih ekstremnih klimatskih budućnosti, scenarije koji bi nas mogli pripremiti za takve post-apokaliptične budućnosti. Namjera je, također, i pokušati ponuditi metode i alate koji bi pojedincima i zajednici mogli pomoći u gradnji života nakon katastrofe.

2055

Globalne klimatske promjene u drugoj polovici 21. stoljeća kumulativnim su djelovanjem prouzrokovale ekstremne promjene životnih i ekonomskih uvjeta na istočnom dijelu Jadrana. Kraj dvadesetih godina donio je rekordne temperature Jadranskog mora. Ljetne temperature zraka, koje su se rijetko kada spuštale ispod 35 Celzijevih stupnjeva, ekstremne suše, s nerijetko više od četrdeset dana bez padalina, podigle su broj i intenzitet katastrofalnih požara u priobalnom području.

Ekstremni klimatski uvjeti i stanje okoliša doveli su do potpune promjene načina života na istočnom dijelu Jadrana. Nekoć, klimatski i ekonomski, jedan od nepoželjnih dijelova Europe, danas je u potpunom slomu. Split, povijesni grad istočnog dijela jadranske obale, nekada značajan industrijski centar Jadrana, prije svega poznat po velikom brodogradilištu, kroz tranziciju krajem 90-ih godina 20. stoljeća te u prvoj četvrtini 21. stoljeća u potpunosti mijenja način života i postaje grad koji ovisi isključivo o turizmu. Od 2030. do 2045. godine turizam, kao jedna od temeljnih ekonomskih grana ovog geografskog područja, u potpunosti nestaje. Val iseljavanja započinje krahom turizma i potpunim ekonomskim slomom jadranskih gradova i završava do kraja 50-ih godina; u tom razdoblju velik dio stanovništva odlazi prema unutrašnjosti zemlje i sjeveru Europe.

Preostalo stanovništvo razvija nove životne stilove kojima pokušava ponovo pokrenuti urbani život u jezgrama starih povijesnih gradova. Za njih život nakon katastrofe, život nakon turizma, predstavlja novi industrijski početak, ali ne kao nekoć, vezan za velike industrijske gigante, već kroz mrežu malih obrta i proizvodnja. Ljudi se okreću novim znanjima koje povezuju s tradicionalnim vještinama proizvodnje. Dizanje razine mora i ulazak mora u staru gradsku jezgru vide kao novu prednost i šansu za budućnost. Stara gradska središta postaju minijaturne baze za nove tipove prehrambene proizvodnje. Ovakvim samoiniciranim pokretanjem site-specific ekonomije, kroz bottom-up projekte i vernakularni dizajn, stanovnici grada ponovo vraćaju nadu jadranskoj regiji.

Središnji antički trg Peristil, zahvaljujući svojim predispozicijama (popločanost i ograđenost kamenom, umjerena insolacija, okruženost zgradama pogodnima za logistiku i dr.), postaje jednom od gradskih farmi nove marikulture. Ekstremni klimatski uvjeti su se ipak pokazali podnošljivima za dio vrlo otpornih morskih organizama, prije svega za jednostanične alge, salamurne račiće i vlasulje. Peristil je tako, kao središnji gradski trg povijesne jezgre, pretvoren u bazen za farming i podijeljen na nekoliko dijelova: jednostanične alge uzgajaju se u plastičnim vrećama obješenima na stupove; na parteru se u morskoj vodi nalaze dva bazena s račićima, kao i bazen s vlasuljama. U okolnim se zgradama obavlja proizvodnja: sušenje, konzerviranje, pakiranje i priprema za distribuciju. U kultiviranju i proizvodnji koriste se prije svega odbačeni materijali iz proizvodnje “turističkog vremena” (vinarstva/vinogradarstva, maslinarstva, ugostiteljstva i dr.), ali i tradicionalna, zaboravljena znanja iz “pred-turističkog vremena” (primjerice, metode konzerviranja). Građani se organiziraju u male zadruge koje, kao nekoć maslinari i vinogradari, vode računa o zajedničkoj preradi i plasiranju novih proizvoda.

Na otvaranju će chefovi udruge ŠKMER pripremiti demonstratore novih kulinarskih potencijala marikulture bliske budućnosti, a tijekom trajanja izložbe stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo održati će nekoliko edukativnih aktivnosti o utjecaju klimatskih promjena na Jadran.

Galerija umjetnina, Split /// 16.10. – 6.11.2018.

Autori:
Ivica Mitrović i Oleg Šuran

Fotografija i video:
Darko Škrobonja

Maketa:
Prostorne Taktike d.o.o.

Suradnici/suradnice:
Leon Grubišić i Luka Čulić / Melita Peharda Uljević, Ivica Vilibić i Sanja Matić-Skoko (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split) /// Alma Harašić Bremec i Željko Neven Bremec (ŠKMER, Split)

Produkcija: Umjetnička akademija, Split

Lektura: Kristina Tešija

Prijevod: Mirna Herman Baletić

Posebna zahvala: Galerija Umjetnina, Split

Zahvale: Maks Škabar i Luciana Škabar

Projekt je financiran sredstvima javnih potreba u kulturi Grada Splita i dio je ovogodišnje radionice “Interakcije 2018 — Život nakon katastrofe”.