Istraživanje upotrebljivosti hrvatskih web portala

27/01/2012

Novosti

Na Sveučilištu u Splitu, u suradnji Odjela za informatiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije, provodi se sustavno multidisciplinarno istraživanje vezano za razvoj metodologije evaluacije upotrebljivosti web sjedišta u sklopu kojeg je prvi put u Hrvatskoj provedeno metodološki utemeljeno istraživanje upotrebljivosti web portala.

Aspekt upotrebljivosti izrazito je značajan prilikom dizajniranja svih oblika digitalnih medija i pripadnih načina interakcije. Današnji procesi dizajniranja web sjedišta nužno uključuju i evaluacijski dio. Na Sveučilištu u Splitu, u suradnji Odjela za informatiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije, pod vodstvom prof.dr.sc. Andrine Granić, provodi se sustavno multidisciplinarno istraživanje (računarstvo, psihologija i dizajn) vezano za razvoj metodologije evaluacije upotrebljivosti web sjedišta u sklopu kojeg je prvi put u Hrvatskoj provedeno metodološki utemeljeno istraživanje upotrebljivosti web portala.

Vrednovanje upotrebljivosti (usability evaluation) podrazumijevaju dva osnovna pristupa: metode testiranja (usability testing) koje uključuju krajnje korisnike i metode pregledavanja (usability inspection) bez uključivanja krajnjih korisnika. Prvi pristup odnosi se na laboratorijsko ili terensko testiranje s određenim brojem stvarnih korisnika, dok se drugi provodi sa stručnjacima iz ovog područja metodom heurističkog vrednovanje (heuristic evaluation).

Istraživanje je 2006. godine krenulo od pretpostavke da se na hrvatskom web prostoru aspekt upotrebljivosti najčešće ne razmatra pri izradi web sjedišta i/ili mu se pristupa iz subjektivne pozicije osoba koje se bave njegovom izradom. Stoga je cilj istraživanja provjeriti navedenu pretpostavku, te razviti ekonomičnu metodologiju za vrednovanje upotrebljivosti hrvatskih web portala. Istraživanje se do sada realiziralo u dvije faze, a trenutno je u tijeku i treća faza.

Prva faza istraživanja obuhvatila je četiri najposjećenija hrvatska portala opće namjene (broad-reach portals). Internet portali opće namjene su zbog svog sadržaja zanimljivi najširem krugu korisnika, a prema tržišnim istraživanjima su ujedno i najčešće posjećivana hrvatska web sjedišta. Za istraživanje koje je provedeno u prosincu 2006. godine s 30 ispitanika iz nekoliko različitih populacijskih grupa, odabrana su četiri najposjećenija web portala opće namjene: index.hr, vip.hr, net.hr i tportal.hr. Ciljevi ove faze istraživanja su bili ispitati/kvantificirati atribute upotrebljivosti portala, odrediti razlike među grupama ispitanika, te ispitati udovoljavanje opće priznatim principima dobrog dizajna.

Istraživanje je obuhvatilo dva osnovna dijela. U prvom su sudjelovali ispitni korisnici koji su korištenjem portala morali obaviti tri specificirana zadatka (pri tome se mjerila brzina i točnost uratka), ispuniti upitnik upotrebljivosti koji mjeri subjektivni doživljaj rada s portalima, te obaviti intervju polu-strukturiranog tipa. Drugi dio je obuhvatio postupak proveden s priučenim stručnjacima iz područja upotrebljivosti. Stručnjaci su ispunili evaluacijski obrazac sastavljen iz principa i smjernica dobrog dizajna potrebnih za procjenu u kojoj mjeri dizajn odabranih portala udovoljava smjernicama koje zagovara struka.

Za drugu fazu istraživanja odabrani su novinski portali (news portals), zbog toga što predstavljaju logičan nastavak istraživanja web portala. Sadržajem i medijskim specifičnostima su najsličniji portalima opće namjene, a također su i među najposjećenijim hrvatskim web sjedištima. Za postupak vrednovanja odabrana su četiri, prema istraživanju tržišta, najposjećenija hrvatska novinska portala: vecernji.hr, 24sata.hr, jutarnji.hr i slobodnadalmacija.hr.

Cilj je bio primijeniti spoznaje i iskustva stečenog prethodnim istraživanjem kako bi se nastavilo s razvojem metodologije za vrednovanje upotrebljivosti. Dodatan postavljeni zahtjev bio je vezan za postizanje veće ekonomičnosti i jednostavnosti metodologije (smanjenjem broja ispitanika i evaluatora, te pojednostavljenjem evaluacijskog obrasca).

Istraživanje je provedeno u svibnju 2008. Metodologija vrednovanja upotrebljivosti portala obuhvatila je dva posebna i sveobuhvatna postupka. Prvi dio je uključio ispitne korisnike te se realizirao u četiri koraka: testiranje ispitnih korisnika, memo test, upitnik upotrebljivosti i intervju polu-strukturiranog tipa. Drugi dio se odnosio na posebni heuristički postupak s “priučenim” HCI stručnjacima, pri kojem se koristio revidirani evaluacijski obrazac s pripadnim smjernicama upotrebljivosti.

Dobiveni rezultati prve dvije faze istraživanja pokazali su prikladnost korištene metodologije za vrednovanje upotrebljivosti web portala. Testiranje krajnjih korisnika omogućilo je detektiranje razlike i rangiranje portala po svim odabranim mjerama upotrebljivosti. Pokazalo se, također, da postoji određena veza percepcije vizualnih elemenata (dizajna) i subjektivne ocjene upotrebljivosti. S druge strane, rezultati dobiveni heurističkom evaluacijom nisu se slagali s rezultatima dobivenim testiranjem korisnika što ukazuju na konstantnost u različitom doživljavanju upotrebljivosti i u skladu je s polaznom pretpostavkom da osobe koje izrađuju web portale često ne uzimaju u obzir želje i mišljenja korisnika, već dizajniranju sučelja pristupaju iz svoje osobne prakse (subjektivno).

Treća faza istraživanja, koja je u tijeku, nudi daljnji razvoj metodologije, u cilju njezinog dodatnog pojednostavljenja i ekonomičnosti, te razvoja načina sistematizacije dobivenih rezultata. Navedeno će omogućiti lakše identificiranje i definiranje preciznih smjernica namijenjenih redizajnu korisničkih sučelja u skladu s principima upotrebljivosti. U cilju generaliziranja predložene metodologije, slijedeći korak uključiti će primjenu pristupa na kros-kulturalnom uzorku. Osim definiranja precizne metrike na osnovi dosadašnjih dobivenih rezultata, ova faza istraživanja također obuhvaća i konstruiranje dva nova mjerna instrumenta. Upitnik subjektivnog zadovoljstva rada sa portalom naslanja se dijelom na korišteni upitnik u istraživanjima, dok Upitnik estetskog/vizualnog vrednovanja sučelja predstavlja novi mjerni instrument.