Posljednji mediteranski skiper
Novi, završni rad tzv. mediteranske spekulativne triologije premijerno je postavljen na izložbi “How Will We Work?” na ovogodišnjem Bečkom bijenalu umjetnosti, dizajna i arhitekture pod nazivom “Robots. Work. Our Future”.
Novi, završni rad tzv. mediteranske spekulativne triologije autora Ivice Mitrovića i Olega Šurana s Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija splitske Umjetničke akademije premijerno je postavljen na izložbi “How Will We Work?” na ovogodišnjem Bečkom bijenalu umjetnosti, dizajna i arhitekture pod nazivom “Robots. Work. Our Future”.
Posljednji mediteranski skiper se kroz spekulativnu dizajnersku metodologiju bavi se rastućim fenomenom automatizacije na lokalnoj razini. Spekulativna fikcija bliske budućnosti je priča o jednom od zadnjih mediteranskih skipera. Dokument o zanimanju koje u kontekstu sustavne automatizacije charter jedrilica, gdje računala zamjenjuju ljudsko upravljanje plovilima, u bliskoj budućnosti u potpunosti nestaje.
Rad je dio mediteranske spekulativne triologije, koja obuhvaća prije predstavljene radove, “Eutropiju” koja se bavi “pametnim” gradom budućnosti, privatnosti i novim ekonomijama takvih gradova i “Južnjačku utjehu” koja propituje pouzdanost društvenih mreža i sustava ocjenjivanja u kontekstu novih ekonomija temeljenih na turizmu. Mitrović i Šuran bave se “velikim” globalnim tehnološkim, ekonomskim i društveno-političkim temama iz lokalnog konteksta, onog koji najbolje poznaju i u kojem mogu najbolje djelovati u “stvarnom svijetu”.
Izložba “How Will We Work?” postavljena je u Angewandte inovacijskom laboratoriju (AIL) Sveučilišta primijenjenih umjetnosti Beča, a može se razgledati sve do 27. rujna.

- Video
- Full HD, 16:9, 5:57 (Dijelovi iz dokumentarnog priloga o razvoju automatiziranih plovila, produciran za znanstveni program hrvatske televizije (2017))
- Video
- Full HD, 16:9, 12:18 (Snimke nadzornih kamera s jedrilice “Adrijana” tijekom 2036. godine.)
- Model
- Elan 434 Impression
- Fotografije
- privatna kolekcija, 13×18cm


Zanimanje skipera nestaje na Mediteranu krajem 30-tih godina 21. stoljeća. Nakon konstantnog rast od početka stoljeća, vrhunac je ostvaren tijekom 2025. godine, kada je na hrvatskom dijelu Jadranskog mora izdano više od 1600 licenci. Nakon prvog vala osobne transportne automatizacije, koji je prvenstveno bio usmjeren na razvoj automatski upravljanih cestovnih vozila i letjelica (dronova), drugi val automatizacije je zahvatio pomorski promet krajem 20-tih godina 21. stoljeća.
Automatizacija jedrilica dostigla je visoki stupanj pouzdanosti te su do 2035 godine sve komercijalne turističke jedrilice u potpunosti automatizirane. Danas strojno upravljanje jedrilice pokazuju maksimalni stupanj pouzdanosti i sigurnosti. Lučke kapetanije mediteranskih država su u potpunosti zabranile ljudsko upravljanje jedrilicama, nastojeći na taj način postići maksimalnu sigurnost plovidbe. U ovom kontekstu zanimanje skiper u potpunosti nestaje.

Bivši skiperi vremenom se okreću poslovima u lukama koji se prije svega odnose na održavanje jedrilica, menadžerske poslove i poslove turističkih operatera. Oni u lukama dočekuju goste koje ukrcavaju na charter jedrilice, provode obavezno upoznavanje gostiju sa sigurnosnim pravilima na moru te ispraćaju brodove. Gosti na jedrilicama, u skladu s željenim, programiranim rutama, jedre na u potpunosti automatski upravljanim jedrilicama. Jedrilice na osnovu vremenske prognoze, trenutnih vremenskih prilika i brodskog prometa, samostalno adaptiraju planirane rute. Brodovi su opremljeni i dodatnim AI sustavima koji kroz konverzaciju upoznaju posadu s turističkim znamenitostima i osnovama jedriličarskih vještina.

IMPRESUM
- Autori
- Ivica Mitrović i Oleg Šuran
- Fotografije i video
- Darko Škrobonja
- Sudjeluju
- Toni Bulaja, Tonko Petrić, Damir Krstinić i Pero Tudja
- Produkcija
- Arts Academy, University of Split
- Prijevod na engleski
- Mirna Herman Baletić
- Financirano od strana
- Ministarstva kulture Republike Hrvatske
- Posebna zahvala
- Diverso Impex d.o.o.
- Zahvale
- Darko Stipaničev, Ivan Paušić, Tomislav Gracin, Vinka Lišić, Tonći Đogaš, Damir Mitrović, Nikša Stipanović, Marko Paušić, Vinko Buble, Nardi Nardelli, Maks Škabar, LaIS – Laboratorij za inteligentne sustave, Fakultet elektotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu, Caffe bar “Basket”
