interakcije

Brod po mjeri: Jadran 590

Arhetipska slika jadranskih lučica prepoznatljiva je po nizu malih brodica od stakloplastike, serijski proizvedenih modela 1970-ih i 1980-ih, koje su vlasnici godinama prilagođavali vlastitim potrebama, te načinu života nizom „uradi sam” nadogradnji i vernakularnim dizajnerskim rješenjima. Danas te živopisne brodice, koje su služile za sportski ribolov i kupanje, sve češće zamjenjuju veliki, brzi i potpuno opremljeni brodovi stranih proizvođača, najčešće namijenjeni turizmu, čiji vlasnici rijetko sami rade na svojim brodovima i još rjeđe provode slobodno vrijeme u lučicama. Nestaju mjesta koja su desetljećima oblikovala identitet obalnih zajednica, a s njima i lokalne vještine koje su se razvijale i prenosile.

Barke su se najčešće kupovale u osnovnoj, takozvanoj kit-varijanti, zatim prilagođavale u kućnoj radinosti, najčešće u dvorištima obiteljskih kuća i vikendica, te završavale u lučicama. Stoga danas postoji bezbroj varijanti svakog modela, od kojih svaka nosi specifičan dodir vlasnika i odražava osobne potrebe, financijske mogućnosti i manualne vještine. Jedna skupina preinaka odnosila se na brzinu i stabilnost, druga na zaštitu i sigurnost, a treća na komfor i udobnost. Brzina i stabilnost postizale su se oblikovanjem i ugradnjom spojlera, platformama na krmenom dijelu brodice ili manjim ekstenzijama na pramcu. Zaštita od mora i vjetra ostvarivala se dodatnom natkabinom i krovom na krmenom dijelu broda, a sigurnost nizom metalnih držača i pramčanim špirunom za lakši ulazak. Ugodnost boravka se dobivala tendama koje su štitile od kiše i sunca, zatvaranjem prozora, ugradnjom priručne kuhinje, montažnog stola i opreme za spavanje.

U priči Miljenka Smoje, neumornog kroničara Splita i Dalmacije, ekraniziranoj kao televizijski film Od petka do petka Antuna Vrdoljaka iz 1985. godine, glavni protagonist kojeg tumači Boris Dvornik, nestrpljivo iščekuje petak, dan kada ulazi u svoj mali brodić i odlazi na vikend putovanje morem i otocima. Taj trenutak đite (kratkog putovanja, najčešće morem) za njega predstavlja oslobođenje, odmak od gradske svakodnevice i odlazak u slobodu mora. Đita je rezultat popularnosti plastičnih brodova, ali i lučica koje su otvorile obalu brodovima, a Jadran ljudima za sport i razonodu.

Rast proizvodnje plastičnih brodova rezultirao je izgradnjom niza malih lučica, donacijama lokalne uprave, lokalnih poduzeća, ali i samostalnim radom stanovnika obale. Kroz mreže razmjena znanja, lučice su postale mikrozajednice otpornosti, mjesta na kojima su se vještine razvijale i očuvale tijekom desetljeća. Znanja o stakloplastici u početku su dolazila iz prvih tvorničkih pogona, a zatim su se kapilarno širila lučicama Jadrana.

Izložba prati ovu kulturu kroz razgovore i fotografije vlasnika i njihovih barki, dokumentaciju „uradi sam” zahvata, filmske fragmente, oglase proizvođača, kronologiju razvoja malih plovila, te participativni prostor. Stoga, ako imate vlastitu priču, fotografije ili dokumente koje bi rado podijelili s nama, slobodno nam se javite na interakcije@umas.hr.

Brod po mjeri: Jadran 590

Ivica Mitrović, Oleg Šuran, Dora Vanette
Umjetnička akademija, Split, 2026.

Fotografija + video:

Glorija Lizde

Zahvale:

Ivan Gudić i Tonći Arseta (ŠNRU Marjan); Aljoša Radošević, Boris Kuničić i Nenad Bugarin (ŠNRK Orada); Borjan Batagelj, Pjero Rubinić, Siniša Validžić i Ferdo Matulja (Labin, Rabac i Opatija); Ivo Veža, Pavao Miošić i Marko Škarica (Brist), Petra Radić (Hrvatski pomorski muzej, Split), Ela Raciti, Denis Sardoz, Andi Pekica, Stefan Medak; Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinoteka, Antun Vrdoljak.

Projekt je produciran na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu u sklopu međunarodne skupne izložbe “Prekomjerni turizam / Overtourism”, te je podržan sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Splita i Stamps School of Art & Design Ann Arbor, Michigan. Fotografije izložbe Glorija Lizde i Žaklina Antonijević.

VIDEO (10:52)
Tonći Arseta (Jugoplastika Gradac 580, ŠNRU Marjan)
Aljoša Radošević (Kvarnerplastika Istranka, ŠNRK Orada)

VIDEO (11:08)
Ivan Gudić (Kvarnerplastika Dalmatinka, ŠNRU Marjan)
Boris Kuničić (Jugoplastika Gradac 580, ŠNRK Orada)

VIDEO (11:25)
Pjero Rubinić (Direktor razvoja i tehnički direktor Kvarnerplastike (Raša i Labin), 1970-ih i 1980-ih godina)
Pavao Miošić i Ivo Veža (Brodogradilište Marušić (Brist), od kraja 1960-ih do kraja 2010-ih godina).

VIDEO (9:11)
Od petka do petka, segmenti, (Dalmacija film, Split, 1985.)
Scenarij: Miljenko Smoje
Režija: Antun Vrdoljak
Glavna uloga: Boris Dvornik

FOTO (digitalni print, 90×135cm)
Aljoša Radošević, Kvarnerplastika Istranka, 4,90 m, 1974. (godina proizvodnje prvog modela)

FOTO (digitalni print, 90×135cm)
Ivan Gudić, Kvarnerplastika Dalmatinka, 5,90 m, 1976. (godina proizvodnje prvog modela)

FOTO (digitalni print, 90×135cm)
Tonći Arseta, Jugoplastika Gradac 580 / Marušić Pasara 5,80, 5,80 m, 1978. (godina proizvodnje prvog modela)

FOTO (digitalni print, 90×135cm)
Boris Kuničić, Jugoplastika Gradac 580 / Marušić Pasara 5,80, 5,80 m, 1978. (godina proizvodnje prvog modela)

FOTO SERIJA (20 x digitalni print, kapafiks, 12×18cm)
Preinake i unapređenja na Istranki, Dalmatinki i Gradcu (Tonći Arseta,
Aljoša Radošević, Ivan Gudić i Boris Kuničić).

MONTAŽE I CRTEŽI (različitih sudionika) (7 x kombinirana tehnika, 21×30cm)

VITRINA
Izbor časopisa, reklama i knjiga vezanih za male brodice od stakloplastike (1970-e i 1980-e).

VITRINA
Dijagram izbora modela brodova od stakloplastike, proizvedenih u Jugoslaviji 1970-ih i 1980-ih.

RADNI STOL
Prostor za montaže i crteže prilagodbe broda po svojoj mjeri – kako bi se koristio u budućnosti.